Scroll to top

Sad konačno znam kak’ je baba trla lan!

Drveni se kotač poslušno okreće tjeran snagom moćne rijeke čije se kapi skupljaju na njegovim mahovinom prekrivenim daščicama pa padaju natrag u brzi Murin tok. Malo cvili, a malo škrguće taj ploveći mlin izgrađen po uzoru na devedesetak njih u kojima se prije drugog svjetskog rata ovdje proizvodilo brašno. Povratak u prošlost u slovenskim Ižakovcima tijesno je vezan s povratkom prirodi. Zeleni šumski hlad kraj rijeke dom je tkalačkoj radionici koja pripovijeda priču o izradi lanenih tkanina, od biljke što na poljima raste do lagane i udobne bijele tkanine koju su odijevali büjraši, ljudi koji su se borili s Murinim tokom što je plavio usjeve i odnosio živote. Lan je trebalo sijati, žeti, sušiti, češljati i tući, dok je divlju rijeku trebalo usmjeravati polaganjem betonskih blokova ne bi li tekla bez izlijevanja.

Mi smo büjrašje, oj, mürski büjrašje,
mij zbüjramo, oj, vse jarke,
pauše sekamo, z ladjof vozimo,
volcne delamo, je v Müjro mečemo
pa gda šouder sejamo, ga v šejflaj vozimo,
kubike delamo, je v Müjro mečemo.

Stihovi büjraške himne odzvanjaju Otokom ljubavi uz Muru, gdje se doručak büjraša savršeno slaže s ljubavnim napitkom… na otvorenoj vatri prepečen raženi kruh namazan češnjakom i kosanom masti (zasekom) s rakijom zaduženom da ljubav čim brže pronese tijelom poput splavi koja današnje putnike prenosi s jedne na drugu obalu Mure.

Murski Büjrašje

Priča o murskim büjrašima

mlin Ižakovci

mlin Ižakovci

Taj mali murski raj nalazi se samo sat vremena vožnje od Varaždina, grada koji broji mojih gotovo pola stoljeća životnog staža. Tako blizak, a meni istovremeno nepoznat kraj upoznajem u sklopu Interreg programa prekogranične suradnje povezivanja zelene turističke ponude Pomurja i Varaždinske županije. Za Dobrovnik i Veržej znam, no ne znam puno o tom kraju dok o Varaždinu i Ludbregu znam nešto više, ali sam svjestan da je tu još puno prostora za učenje, otkrivanje i uživanje.

Samo koju minutu vožnje od Otoka ljubavi lako ćete se zaljubiti u Luštovom raju rajčica, a glad utažiti u Lipotu, gostioni u kojoj jelo možete naručiti i na mađarskom jeziku. Dva milijuna orhideja, koliko ih godišnje proizvedu u Oceanu orhideja u Dobrovniku, dovoljan su razlog za zaustavljanje i odmor u tropskom vrtu uz četiri stotine različitih biljnih vrsta koje je tamo moguće pronaći… a neke od njih i ponijeti kući.

Škrat Blagodejnik

Škrat Blagodejnik

Pustolovski park - Bukovniško jezero

Pustolovski park – Bukovniško jezero

No, najsretniji sam kad s putovanja mogu donijeti dobar osjećaj, kad se napunim dobrom energijom, što ne bi trebalo biti teško u Parku prirodnih energija kraj Bukovniškog jezera. Kažu da energetskih točaka tamo ima čak 26. Boravak uz njih otklanja različite boli, alergije, smetnje… ma, čudo jedno! Vjerovali u te točke ili ne, vjerovali u čudesne patuljke i šumske vile ili ne, svakako je divno provesti neko vrijeme u prirodi, naročito ljeti kad posebno cijenimo debeli hlad i šumske izvore pitke vode. Adrenalinski park sa šezdesetak izazovnih prepreka na kojima puls poskoči do neba samo je slatkiš za desert ponude Dobrovnika.

lončarstvo Veržej

lončarstvo Veržej

A Veržej? Tamo su u akademiji rukotvorina Obrtničkog centra DUO stvorili mjesto na kojem možete pokušati zaigrati uloge Demi i Patricka iz filma Duh, naučiti o lončarstvu, čipkarstvu, izraditi sami svoj suvenir i utvrditi gradivo stare slovenske poslovice: „Vaja dela mojstra če moster dela vajo“. Kad se nakon napornog dana umorite, savršeno mjesto za san nude zemljanke, drvene kućice ukopane u zemlju i prekrivene slamom.

Eto, sad znam kak’ je baba trla lan, a i kamo ću se uskoro ponovno zaputiti ponoviti gradivo. Kad ti se neka osoba posebno dopadne, želiš što više vremena provesti s njom. Isto je tako i s mjestima, rado se vraćam na mjesta gdje se osjećam dobro. Odlazim prošetati šumom uz jezero, provjeriti energiju meni interesantnih točaka, pojesti fini klipić koji oni tamo zovu perecom i napuniti tijelo energijom potrebnom za nove izazove što ih sam sebi spremam.

I… vezat ću se na kojem god sjedalu u vozilu sjedio. Slovenskoj je policiji, baš neobično, stalo da svi putnici u vozilu budu vezani. Čitamo se uskoro i u priči s ove strane granice. Granice koja nam, nadam se, uskoro neće biti potrebna.

 

Zeleno Kultnatura Interreg

Obrtnički centar DUO

Obrtnički centar DUO

pereci ili klipići?

pereci ili klipići?

Lušt

Lušt

Ocean orhideja

Ocean orhideja

Zemljanke, Veržej

Zemljanke, Veržej

Zemljanke, Veržej

Zemljanke, Veržej

LUŠTen frajer

LUŠTen frajer

Related posts

Post a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *